Application of international human rights standards in police treatment of migrants - Analysis of the case M. H. and Others v. Croatia

Abstract

Nezakonite migracije jedan su od najvećih izazova za današnje društvo  i predstavljaju globalni fenomen koji zahtijeva uravnotežen pristup između zaštite nacionalne sigurnosti i poštivanja ljudskih prava migranata.

Ova studija slučaja analizira presudu Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP) u predmetu M.H. i drugi protiv Hrvatske, s fokusom na primjenu međunarodnih standarda ljudskih prava u postupanju hrvatske policije prema migrantima.​

Studija se temelji na analizi dostupnih pravnih dokumenata, uključujući presudu ESLJP-a, relevantne zakone i propise Republike Hrvatske te smjernice međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava migranata.

Obitelj iz Afganistana, sastavljena od majke i njezino šestero djece, pokušala je ilegalno prijeći granicu Hrvatske iz Srbije u studenom 2017. godine. Nakon uhićenja, policijski službenici su ih kolektivno protjerali natrag u Srbiju bez pojedinačnog ispitivanja njihovih potreba za međunarodnom zaštitom. Obitelj je također  tvrdila da su tijekom postupanja hrvatske policije pretrpjeli fizičko zlostavljanje.​

Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi od 18. studenoga 2021. godine presudio je da je u predmetu M.H. i drugi protiv Hrvatske (broj zahtjeva 15670/18 i 43115/18) Republika Hrvatska afganistanskim migrantima uzrokovala višestruke povrede prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda (dalje: Konvencija) , odnosno da je došlo do povrede čl. 2. Konvencije – pravo na život (postupovni aspekt), povrede čl. 3. Konvencije – zabrana mučenja (materijalni aspekt), povrede čl. 5. st. 1. Konvencije – pravo na slobodu i sigurnost,  povrede čl. 4. Protokola br. 4 uz Konvenciju – zabrana kolektivnog protjerivanja stranaca i povrede čl. 34. Konvencije.

Slučaj M.H. protiv Hrvatske ističe važnost i potrebu usklađenosti policijskog postupanja s međunarodnim standardima ljudskih prava. Odluka ESLJP ima značajan utjecaj na pravnu praksu država Europske unije u vezi sa zaštitom prava migranata, postavljajući standarde za postupanje policije na granici. Zaštita prava migranata zahtijeva koordinirane napore u zakonodavstvu, obuci policije i uspostavi učinkovitih mehanizama nadzora.